U Dalmaciji je od starina poznata činjenica da „kad ti dite ima kučji kašalj, triba digo nać tovaricu i nabavit malo mlika za dite“ što bi se htjelo reći da za bolesti dišnog sustava (hripavac, astma…) dijete treba uzimati magareće mlijeko. Nekad prije to je bio lagan zadatak jer je gotovo svaka kuća imala magarca ili magaricu. Danas kada ih je u Hrvatskoj tek oko 2000, to se čini kao gotovo nemoguće. U posljednjih desetak godina intenzivnija su istraživanja o kemijskom sastavu i svojstvima magarećeg mlijeka te o njegovu učinku na zdravlje i ljudski organizam. Jedno od najvažnijih svojstava njegova je sličnost s kemijskim sastavom mlijeka žene, što ga čini pogodnim za prehranu nedonoščadi i novorođenčadi.

Naša priča počela je davnih ratnih godina, a danas rezultira farmom od 50-ak grla magaraca. Na naše je domaćinstvo prva magarica nakon dugo godina stigla 1992. godine, tek kako bi djeca znala što je to „tovar“. Ime joj je Stara, iako nije najstarija i od početka je vođa. Snalažljiva, pametna i nadasve privržena s nama je gotovo dvadeset godina. Njena prva kćer se opulila u rano proljeće 1995. godine i dobila je ime Monika. Vrlo brzo postala je atrakcija, jer nakon toliko godina na Pelješcu, koji je stoljećima bio dom magaraca, na svijet je došlo jedno malo neodoljivo magare. Monika je znala vraćati ljubav kako ju je i primala i godinama nas je slijedila.

Iznenadio nas je jednog dana posjet gospodina iz Njemačke koji je došao u Dalmaciju tražiti mlijeko od magarice. Poznato nam je bilo da je njeno mlijeko ljekovito, no do tada su nam magarci bili samo ljubimci koje su povremeno posijećivali i turisti. Nakon tog posjeta, sve je više ljudi dolazilo i tražilo ovo mlijeko. Ispočetka smo ga jednostavno poklanjali, no postalo je jasno da se stado širi i da nam treba novaca za njihovu prehranu. Cijena mlijeka koju smo tada stavili ostala je ista do današnjeg dana, jer smo svjesni da neki ljudi koji izdvajaju 200 kuna za litru ovog mlijeka nemaju novaca za neke druge stvari, no žele pomoći svojoj djeci.

Iako se zapravo čini da je ta cijena pretjerana za litru mlijeka, treba uzeti u obzir da magarica nosi svoje mlado 12 mjeseci, da dnevno daje u prosjeku pola litre mlijeka, i da se mlijeko uzima nekoliko puta dnevno. Danas ljudi nazivaju gotovo svakodnevno i mlijeko koriste u razne svrhe, od liječenja već spomenutih bolesti, do liječenja tumora, leukemije i sl. Većina korisnika ima pozitivne ishode.

Konzumiranjem magarećeg mlijeka novorođenčadi netolerantnoj na proteine kravljeg mlijeka omogućuje pravilan tjelesni rast i razvoj, ali i razvoj moždanog i imunološkog sustava. Istraživanja na području humane medicine dokazala su da primjena magarećeg mlijeka osim u ranom djetinjstvu pozitivno utječe i kod adolescenata te starijih. Povoljno djeluje na okoštavanje kostiju, sprječava nastajanje ateroskleroze, pozitivno djeluje na rehabilitaciju pacijenata s koronarnim i krvožilnim bolestima, sprječava nastanak i razvoj tumorskih stanica, koristi se kod astme i bronhitisa. Može se zamrznuti te pohranjeno u zamrzivaču čuvati do dvije godine bez djelovanja na kvalitetu. Prije uporabe treba ga odmrznuti na sobnoj temperaturi, iako se može se zagrijavati i u toploj vodi do 40 °C, ali ne smije prokuhati.

Organoleptička svojstva magarećeg mlijeka očituju se u izrazio bijeloj boji, rijetkoj konzistenciji i slatkastom okusu. Proizvodnja magarećeg mlijeka posebna je u odnosu na druge vrste životinja (krave, ovce, koze), jer mali volumen magaričina vimena (oko 1,5 L) zahtijeva čestu mužnju (svaka 2 do 3 sata, ukoliko mlijeko ne posiše pule). Količina mlijeka po mužnji je mala (150-250 mL), što ovisi o pasmini, hranidbi i stadiju laktacije magarice. Ukupna količina dnevno proizvedenog mlijeka varira od 0,5 do 3 litre mlijeka.

U usporedbi s kravljim mlijekom, magareće sadrži veće vrijednosti za laktozu, te manje za sadržaj proteina i mliječne masti. Neke od posebnosti magarećeg mlijeka očituju se u malom sadržaju β- laktoglobulina, visokom sadržaju imunoglobulina i lizozima. Sadržaj β-laktoglobulina sličan je sadržaju kobiljeg mlijeka, no, znatno manji nego u kravljem mlijeku. Kako u mlijeku žene ne nalazimo β-laktoglobuline, tu činjenicu povezujemo s hipoalergijskim karakteristikama mlijeka magarica i kobila ,što mlijeko magarice čini idealnom namirnicom u prehrani osoba netolerantnih na laktozu kravljeg mlijeka. Zbog vrlo niskog broja mikroorganizama, magareće mlijeko nije potrebno pasterizirati, već se može pohraniti u zamrzivač. Još je jedno važno svojstvo mlijeka magarica – niske vrijednosti zasićenih masnih kiselina (pogoduju nastanku ateroskleroze), a s druge su strane bogat izvor esencijalnih masnih kiselina (40 mg/100 g), važnih u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i upalnih procesa. Sadržaj linolne kiseline do dva i pol puta je veći od sadržaja u kravljem mlijeku (15 mg/100 g, 6 mg/100 g). U usporedbi s kravljim mlijekom, magareće sadrži oko 60 puta veće količine vitamina C, ali i vitamina A, D i E.